37 godina od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu

 

XIV zimske olimpijske igre održane su od 8. do 19. februara 1984. u Sarajevu u tadašnjoj Jugoslaviji (danas Bosni i Hercegovini). To su bile prve zimske i druge olimpijske igre održane u nekoj komunističkoj državi nakon XXI olimpijskih igara, održanih 1980. u Moskvi. Na Igrama su u šest sportova nastupila 1.272 takmičara iz 49 zemalja (998 takmičara i 274 takmičarke).

Izbor Sarajeva za grada domaćina XIV zimskih olimpijskih igara objavljen je 18. maja 1978. tokom 80. sjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Atini. Gradovi protivkandidati bili su japanski Sapporo i švedski Göteborg. Nakon dva kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju ZOI 1984. 

 

 

Putovanje baklje za ZOI 1984. počelo je u Olimpiji, a baklja je potom avionom stigla u Dubrovnik. Ukupna udaljenost koju je baklja prošla kroz Jugoslaviju iznosi 5.289 km (plus 2.879 km lokalnim putevima). Postojale su 2 glavne rute: jedna na zapadu (Split – Ljubljana – Zagreb – Sarajevo, dužine 2.602 km) i druga na istoku (Skopje – Novi Sad – Beograd – Sarajevo, dužine 2.687 km). Završna nositeljica baklje, od njih 1600, bila je umjetnička klizačica Sanda Dubravčić, koja je baklju preuzela od skijaša-trkača Ive Čarmana. Jedna od dvije originalne baklje danas se nalazi u jednoj privatnoj kolekciji u Žalecu u Sloveniji. Također, još 20 baklji nalazi se u Grčkoj u vlasništvu pojedinačnih sportista koji se bili nosioci baklje od drevne Olimpije do obližnjeg vojnog aerodroma, a zatim od atinskog aerodroma do stadiona Panathinaiko, gdje je održana ceremonija predaje olimpijskog plamena Olimpijskom komitetu.

Ceremonija otvaranja organizirana je na Stadionu Koševo, a u Ledenoj dvorani  Zetra umjetničko klizanje, hokej (finale), ceremonija zatvaranja. Klizalište Zetra je bila rezervirana za brzo klizanje, Skenderija za hokej. 

 

 

 

Na Bjelašnici je organizirano alpsko skijanje za muškarce, na Jahorni alpsko skijanje za žene. Na Velikom polju (Igman)  su bili takmičari skijaškog trčanja, nordijske kombinacije (skijaško trčanje), biatlona, dok su  Malom polju, na skakaonici na Igmanu, bile nordijska kombinacija (skokovi), skijaški skokovi. Olimpijska staza za bob i sankanje je bila na Trebeviću.

Održano je 39 takmičenja u deset disciplina u šest sportova. 

 

 

 

 

Zvanična maskota ZOI 1984.– VučkoČitaoci jugoslavenskih novina bili su upitani da izaberu maskotu Zimskih olimpijskih igara 1984. s liste od 6 finalista. Pobjednik je bio Vučko, mali vuk, koga je dizajnirao slovenski dizajner i ilustrator Jože Trobec. Vučko je dugogodišnji simbol Sarajeva.U kratkim crtanim filmovima, koji su prikazivani prije prijenosa neke sportske discipline, Vučko je obično prikazivan kao nespretni simpatični sportist, ne baš vičan sportskim nastupima. Jugoslavenski pjevač Zdravko Čolić sinhronizirao je glas Vučka u špicama, obično s istim tekstom u pjesmi s imenom grada: Sarajevooooooooo…

Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda ostvarena je od prodaje prava na TV-prijenos. Ukupno je prodano 250.000 ulaznica, a samo u inozemstvu 200.000, dok su TV-prijenos sarajevske “bijele olimpijade” pratile dvije milijarde ljudi. Učestvovala su 1.272 sportista iz 49 zemalja, a s Igara je izvještavalo više od 4.500 novinara. Nakon Igara Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova, više hotela, a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mjesta. 

 

IGMAN SKI CENTAR

Pogledajte još jedan promotivni snimak na: https://bit.ly/3cIfTZ5.

Zahvaljujemo se Almedinu Dohranoviću na ustupljenom snimku.

OLIMPIJSKI DUH SARAJEVA

Ovo je prilika da se sjetimo Sarajeva kao člana porodice olimpijskih gradova. Iako je od 1984. godine i XIV Zimskih olimpijskih igara prošlo dosta vremena, sjećanje na ove slavne trenutke u Sarajevu živi istim žarom. Sarajevo je te godine bilo centar svijeta, a Sarajlije su svijetu pokazale svoje gostoprimstvo, pa je jedan strani novinar zapisao: „Zlatnu medalju treba dati svim građanima Sarajeva“.

Prema procjeni stručnjaka, XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu dnevno je putem televizijskih mreža u svijetu gledalo više od dvije milijarde ljudi. XIV ZOI su 8. februara 1984. svečano otvorene na stadionu Koševo, gdje je olimpijski plamen upalila jugoslavenska klizačica Sanda Dubravčić.U Sarajevu su nastupila 1.272 takmičara iz 49 zemalja, što je najviše u dotadašnjoj historiji igara, a MOK je Olimpijadu u Sarajevu proglasio do tada najbolje organizovanom.

Za magazin Natura govorila je i Amra Kaljić, rukovoditeljica Odjela za marketing i komercijalne poslove KJP ZOI 84.

Cijelu emisiju pogledajte na: https://federalna.ba/olimpijski-duh-sarajeva-ohh8b.

IDEJA ZA IZLAZAK: KUGLANJE!

U svijetu postoje dva načina kuglanja, evropsko i američko.  Cilj igre, u oba sporta, jeste bacanjem kugle po posebno pripremljenoj podlozi oboriti što više čunjeva koji su postavljeni na određenoj udaljenosti. Pravila i takmičenja se ipak nešto razlikuju. Postoje dva sistema kuglanja: s 9 ili s 10 čunjeva, sistem s 10 čunjeva se obično naziva američki. Također, kugle mogu biti različitih dimenzija.

U Olimpijskoj dvorani Zetra postoje tereni za evropsko kuglanje, Cijena termina je 10 KM za jedan sat korištenja jedne staze. Sala za kuglanje ima i prostor predviđen za sjedenje i odmor. Radno vrijeme je svaki dan od 8 do 22 sata.

Termin možete rezervirati na kontakr-broj: 033 276 210 ili facebook-porukom: https://www.facebook.com/zoi84ocs, kao i dobiti sve informacije u vezi sa korištenjem sale za kuglanje.

Zbog epidemioloških mjera, broj gostiju je ograničen na 30.